Optimalno zdravlje možete postići samo ako živite u savezu s prirodom. Uzgoj vlastite hrane je odličan način da uspostavite kontakt s prirodom. No, jeste li razmišljali o samoniklim biljkama u vašem dvorištu?
Biljke koje smatrate “korovom” mogu biti ukusni ako ih pripremite na odgovarajući način. Ove biljke nisu samo besplatna hrana, nego mogu poslužiti i kao besplatan prirodni lijek. Zato zgrabite košaru, izađite van i pogledajte što se sve skriva u vašem dvorištu!
Tušt
Prvo pogledajte zvijezdu samoniklih biljaka – tušt, Portulaca oleracea. Tušt je prava riznica omega-3 masnih kiselina toliko bitnih za naše zdravlje. Postoji velika vjerojatnost da ova biljka upravo sada raste u vašem dvorištu, jer prema statistici, on je najprošireniji “korov” na svijetu. Tušt je minijaturna biljka, sa sočnim mesnatim listovima i crvenkastim stabljikama. Raste kao samonikla biljka u dvorištima, uz rijeke, potoke, kanale i rubove šume. Otporan je na visoke i niske temperature i sušu, uspijeva na lošem zemljištu. Druga imena za tušt su tušanj, tušac, tušnjak i portulak. Tuštje odličan izvor antioksidanata, vitamina C, A, B i E te omega-3 masnih kiselina. Iz ove tabele možete vidjeti da tušt u odnosu na ostale biljke sadrži značajne količine omega-3 masnih kiselina.
Biljni izvori Omega-3 masnih kiselina
salata kristalka,1 šalica – 53 mg tušt, 1 šalica – 300 – 400 mg
laneno ulje, 1 žlica – 7196 mg brokula sirova, 1 šalica – 147 mg
chia sjemenke, 30 g – 4915 mg cvjetača,1 šalica – 208 mg
orah, 30 g- 2542 mg špinat, 1 šalica – 41 mg
Osim obilja omega-3 masnih kiselina, tušt sadrži:
šest puta više vitamina E od špinata
sedam puta više beta-karotena nego mrkva
25 mg vitamina C po šalici (20% preporučenog dnevnog unosa)
magnezij, kalcij, željezo, vitamin B2, kalij, fosfor i mangan
Tušt je vrlo koristan ukoliko imate mokraćne ili probavne probleme. Ima antigljivično i antimikrobno djelovanje. Koristan je i kod kožnih bolesti – pozitivno djeluje na akne, psorijazu i opekline. Njegovo mlado lišće i stabljike idealni su u salatama i sendvičima. Tušt je bogat pektinom, pa se može koristiti za zgušnjavanje juha i variva.
Salata od tušta
Naberite dosta mladih izdanaka tušta.
Operite tušt u cjedilu, kratko prokuhajte u slanoj vodi i izvadite ga u zdjelu.
Dodajte nasjeckani češnjak i polijte maslinovim uljem i kvasinom, posolite i popaprite.
Dobro promiješajte i jedite ga kao salatu ili prilog.
Maslačak
Vjerojatno ste već upoznati s maslačkom. Ne postoji dvorište u kojem nije nikao maslačak ili dva, ali obično ga doživljavamo samo kao cvijeće. Međutim, svaki dio maslačka je jestiv i pun nutrijenata:
Maslačak je jedan od najbogatijih izvora beta karotena u svijetu (338 % preporučenog dnevnog unosa) Sadrži flavonoide, četiri puta više beta karotena od brokule, lutein, zeaksantin i kriptoksantin Jedan je od najboljih biljnih izvora vitamina K 1 (650 %preporučenog dnevnog unosa)
Sadrži vitamine, uključujući i folnu kiselinu, riboflavin, pyroxidin, niacin i vitamine E i C Odličan je izvor minerala, uključujući magnezij, kalcij, kalij, mangan i željezo Njegovo lišće je bogato dijetalnim vlaknima
Lišće maslačka možete koristiti u salatama, juhama i sokovima. Možete ga pripremiti na isti način kao špinat. Lišće i cvijet maslačka možete osušiti i praviti od njih čaj. Korijen možete osušiti i ispeći, te ga koristiti kao zamjenu za kavu, a od cvijeća napraviti vino. Maslačak ima antioksidativna svojstva i sadrži spojeve taraxacin i taracerin, zajedno s inulinom i levulinom, zahvaljujući kojim ima izvanredna ljekovita svojstva:
djeluje kao prirodan laksativ i diuretik
pomaže kod nadutosti i edema
normalizira razinu šećera i kolesterola u krvi
poboljšava apetit i stimulira rad želuca
čisti i regenerira jetru
pomaže kod opeklina i uboda
Maslačak također posjeduje antivirusna svojstva i može biti koristan u borbi protiv herpesa i AIDS.
Loboda
Postoji nekoliko vrsta lobode, neke su od njih jestive, dok druge nisu. Bijela loboda (lat. Chenopodium album) je europski rođak špinata i cikle. Pronaći ju možete uz rubove ceste, u poljima, na gradilištima, a vjerojatno raste i u vašem vlastitom dvorištu. Bijela loboda može narasti i do 6 metara u visinu. Ova biljka ima listove u obliku dijamanta, koji su pokriveni bijelim prahom, zbog čega je i dobila svoj naziv.
Ova biljka sadrži:
nevjerojatnih 11.600 IU beta karotena u pola šalice (puno više nego blitva i špinat)
300 mg kalcija u pola šalice (blitva sadrži 88 mg, a špinat 93 mg)
folnu kiselinu, magnezij, kalij, vitamine C, E, B6, B2 i B1
Lobodu možete pripremiti na isti način kao i špinat. Njezin okus je vrlo sličan špinatu, ali sadržaj nutrijenata je puno veći.
Trputac
Trputac ili Plantago lanceolata je biljka iz porodice Plantago, koja raste na livadama, u poljskim međama, uz rubove putova, u jarcima i na vlažnom plodnom tlu. Mlade listove trputca možete jesti sirove ili kuhane. Osobito su vrijedni zbog provitamina A, vitamina C i K, limunske kiseline, kalija, enzima i glikozida aukubina. Listovi trputca kuhanjem poprimaju ugodan miris i okus na vrganje. Ima ljekovito svojstvo zaustavljanja krvarenja iz manjih rana i antibiotsko djelovanje. Ova biljka se još od antičkih vremena upotrebljava kao lijek. Njegova primjena je vrlo široka, zbog toga trputac možemo s pravom nazvati “lijekom za sve bolesti”. Nije ni čudo što su ga Američki Indijanci prozvali “eliksirom života”. Trputac sadrži glikozid aukubin, poznati anti-toksin. Ovaj “korov” sadrži i mnoge druge ljekovite tvari, uključujući askorbinsku kiselinu, apigenin (fitonutrijent sa snažnim antioksidativnim svojstvima), benzojevu kiselinu, oleanoličnu kiselinu i salicilnu kiselinu. Zahvaljujući svom bogatom sastavu, trputac ima antiupalna i antiseptička svojstva, djeluje kao protuotrov i diuretik. Potvrđeno je da trputac može pomoći kod mnogih bolesti, uključujući:
astmu, kašalj, upalu sinusa, bronhitis, tuberkulozu, emfizem probleme s mjehurom, cistitis groznicu hipertenziju
reumatizam dijabetes proljev, dizenteriju, gastritis, peptički ulkus, sindrom iritabilnog crijeva, hemoroide i zatvor alergiju i peludnu groznicu
ovisnost krvarenja upalu kože, rane, čireve ugriz zmije
Kopriva
Posljednja na našoj listi ali ne i manje važna je kopriva – urtica dioica. Ispod njezinih prekrasnih listova kriju se žarnici – dlačice koje sadrže mješavinu spojeva uključujući histamin, serotonin i acetilkolin. Ako ih dotaknete, dlačice izliju ovaj sok na kožu što izaziva žarenje. Upravo zbog toga većina nas prije konzumiranja kuha koprivu. Međutim kopriva se može koristiti i sirova – odstraniti kemijske tvari koji izazivaju žarenje možete i namakanjem u hladnoj vodi. Kopriva ima visok udio željeza, kalija, mangana, kalcija i vitamina A, C, D i K. Jedna šalica koprive vas opskrbljuje s nevjerojatnih 1.790 IU vitamina A, što je čak 300% preporučenog dnevnog unosa. Dijelovi koprive koji se najčešće konzumiraju su lišće i njezin korijen. Ljekovito djelovanje koprive:
Zbog visokog sadržaja željeza i klorofila pomaže kod anemije i kroničnog umora Ublažava artritis, bol u zglobovima i giht.
Korijen koprive je provjereni prirodni lijek za povećanu prostatu Zaustavlja krvarenje (lokalna primjena)
Pomaže kod infekcija mokraćnog sustava Pomaže razbijanju bubrežnih kamenaca
Pruži olakšanje kod peludne groznice i sezonskih alergija Liječi osip, koprivnjaču i druge kožne alergijske reakcije jer sadrži prirodni antihistamin
Jača kosu i ubrzava njezin rast Smatra se da je kopriva prirodni afrodizijak
Spomenuli smo samo pet samoniklih biljaka, koje možete koristiti kao hranu i lijek. Zapravo, postoji ih puno više. U literaturi opisano je nekoliko tisuća samoniklih biljaka, a najpoznatiji u našim krajevima su šparoge, čičak, štavalj, boražina i vlasac. Preporučujemo da novu hranu u jelovnik uvodite postepeno. Naučite dobro raspoznavati samonikle biljke prije što ih počnete koristiti. A kada ih dobro upoznate – neće biti kraja maštovitim i zdravim jelima na vašim stolu.
Izvor: alternativa-za-vas.com