Veliki novac tokom godine potroši se na lijekove i medicinska sredstva koja se kupuju bez recepta. Posljednja istraživanja kažu da su mnogi od tih prozvoda potpuno beskorisni, a od nekih nam je i gore. Anthony Cox, klinički farmaceut sa Birmingham univerziteta, tvrdi da se iza mnogih proizvoda koji se slobodno prodaju krije samo želja za profitom.
tablete
– Farmaceuti bi trebalo da prestanu sa prodajom proizvoda za koje praktično ne postoje dokazi da su djelotvorni – stoji u avgustovskom broju magazina The Pharmaceutical Journal.
Konkretno se misli na lijekove za kašalj, odstranjivače ušne smole, antihistamine za nesanicu, kreme protiv svraba kada vas ujede komarac ili neki drugi insekt, antibakterijski sapuni ili paste za izbjeljivanje.
Lijekovi protiv kašlja
Ako vas boli grlo ili ste krenuli da kašljete, logično, vi ćete otići po neki lijek koji bi vam ublažio tegobe. Međutim, skoro da nema dokaza da će vam ovi lijekovi pomoći.
– Ne postoje dokazi da će ovi lijekovi pomoći da se dužina bolesti skrati – kazao je dr. Tim Ballard.
Ukoliko je uzrok vašeg kašlja virusna infekcija, što najčešće jeste slučaj, nema brzog načina da se otarasite kašlja, potrebno je vrijeme da se iz imunog sistema iščisti virus.
Sredstva za odrstranjivanje cerumena (ušna smola)
Iako kapi za uši sadrže odlične sastojke kao što su hidrogen, glicerol to vam neće pomoći da se otarasite viška cerumena. Ne postoje klinički dokazi da ova sredstva pomažu da se cerumen razmekša više od vode koju možete staviti u uši.
Kreme za umirivanje svraba nakon ujeda insekta
Postoji na desetine krema koje ublažavaju svrab i otok, nakon što vas ujede insekt, ali je malo dokaza da one pomažu. Kreme koje sadrže anestetike ili antihistaminike ili antiseptike su samo marginalno efektne, sudeći prema mnogim istraživanjima. Ove kreme mogu vašu kožu učiniti još osjetljivijom.
Antibakterijski sapuni i maramice
Iako je uobičajeno mišljenje da antibakterijski sapuni čuvaju nas i naše porodice od bakterija, dokazi ne pokazuju ovako. Više od četiri decenije istraživanja Američke agencije za hranu i lijekove, pored gomile nezavisnih studija nisu dale dokaze da triklosan – aktivni sastojak antibakterijskih gelova, sapuna i maramica ima prednost nad običnim sapunom i toplom vodom.
Paste koje izbjeljuju zube
Iako ove paste koštaju tri puta više od običnih, više od 40% ljudi koristi ove paste i vjeruju u izbjeljujući efekat. Ove paste rade na bazi izbjeljivanja ili abrazivnosti. Nedavno se jedna grupa za brigu o oralnom zdravlju pobunila da ne postoje studije kojima se potkrepljuju tvrdnje o izbjeljivanju.
Neki od ovih sredstava sadrže hidrogen peroksid kako bi izbjelili fleke.
– Paste u Evropi prema pravilniku mogu da sadrže maksimalno 0,1 hidrogen peroksida, kako bi bile bezbjedne. Šansa da vam ta količina izbjeli zube praktično i ne postoji, potrebno je barem 30 puta toliko – objasnio je dr. Nigel Carter, šef britanske Stomatološke zdravstvene fondacije, piše Daily Mail.
Izvor: avaz.ba